DAN DRŽAVNOSTI 30.5.

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je državni praznik koji se obilježava 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. Dana 30. svibnja 1990. godine utemeljen je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Konačno, poslije dugo vremena i raznolikih režima, koji su svojom prisilom ili duhovnom obmanom tjerali hrvatski narod na sam rub opstanka, Hrvati su stekli pravo da budu svoji na svome, da djeluju na crti vlastitih interesa. Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako stvaranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće.

Tekst napisala: Paula Žiganto

MEĐUNARODNI DAN MUZEJA 18.5.

Međunarodni dan muzeja (IMD) je međunarodni dan koji se održava svake godine 18. svibnja, a vodi ga Međunarodno vijeće muzeja (ICOM). Ovaj dan je prilika da se istakne važnost muzeja kao čuvara povijesti, umjetnosti, znanosti i kulture, kao i da se potakne javnost na posjet i istraživanje bogatstva muzejskih prostora. Događaj ističe specifičnu temu koja govori o problemu s kojim se muzeji suočavaju na međunarodnoj razini. IMD pruža priliku muzejskim stručnjacima da se susreću s javnošću i upozore je na izazove s kojima se muzeji susreću, te podiže svijest javnosti o ulozi muzeja u razvoju društva. Međunarodni dan muzeja obilježava se diljem svijeta raznim aktivnostima, izložbama, predavanjima, radionicama i posebnim događanjima koja privlače pozornost javnosti i potiču interes za muzeje. Ovaj dan također je prilika da se istakne uloga muzeja u obrazovanju. Putem izložbi, radionica i edukativnih programa, muzeji pružaju jedinstvene prilike za učenje i istraživanje, nadahnjujući posjetitelje svih dobi da kritički i kreativno razmišljaju o svijetu oko sebe. Također, naglašava važnost očuvanja kulturne baštine i zaštite muzejskih stvari koji je načinio čovjek od uništenja i krađe. Muzeji su čuvari dragocjenih predmeta koji predstavljaju identitet i povijest različitih kultura i civilizacija i važno ih je sačuvati za buduće generacije. Ustvari, Međunarodni dan muzeja stavlja na značaj pričanje o raznolikosti i bogatstvu kulturne baštine diljem svijeta, podsjećajući nas na važnost muzeja kao čuvara prošlosti i nadahnuća za budućnost.

Napisala: Paula Žiganto

DAN EUROPE 9.5.

Danom Europe koji se održava 9. svibnja svake godine slave se mir i jedinstvo u Europi. Taj datum označava godišnjicu povijesne ,,Schaumanove deklaracije”, njegove ideje o novom obliku političke suradnje u Europi prema kojoj bi rat među europskim narodima bio nezamisliv. Schumanov prijedlog smatra se začetkom današnje Europske unije. Kako bi obilježile tu posebnu prigodu, institucije EU-a, uključujući delegacije i predstavništva EU-a iz cijelog svijeta, organizirat će brojne aktivnosti na internetu i uživo i tako građanima i građankama pružiti priliku da otkriju i dožive različite aspekte Europske unije.Ove će se godine Dan otvorenih vrata EU-a u Bruxellesu održati u subotu 4. svibnja. Uoči skorih izbora za Europski parlament (6. – 9. lipnja) građani imaju priliku pridružiti se nizu zanimljivih događanja i aktivnosti koji se održavaju u Bruxellesu, Luxembourgu, Strasbourgu i širom država članica EU-a.

Tekst napisala: Emili Zekić

DAN HRVATSKE LEKSIKOGRAFIJE 5.5.

5. svibnja obilježava se Dan hrvatske leksikografije. Leksikografija je znanost koja se teorijski i praktično bavi izradom rječnika. Leksikografija se može promatrati kao grana jezikoslovlja ili kao grana informacijskih znanosti. Izrada rječnika uključuje popisivanje, opis i tumačenje rječničkog blaga jednoga ili više jezika. U širem smislu leksikografija uz jezične rječnike obuhvaća i predmetne rječnike, odnosno enciklopedijska djela (enciklopedije, leksikoni i enciklopedijski rječnici). Prvim tiskanim hrvatskim rječnikom smatra se onaj Fausta Vrančića iz 1595. godine. Prema okružnici što se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, svim nastavnicima pučkih i srednjih škola naloženo je da između 2. i 8. svibnja u svakom svom razredu učenicima govore o značenju Hrvatske enciklopedije, i to ne samo općenito nego i s obzirom na pojedini predmet. Hrvatska enciklopedija ili Hrvatska opća enciklopedija, temeljno je izdanje Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. Prvi svezak Hrvatske enciklopedije objavljen je 5. svibnja 1999. godine na Dan hrvatske leksikografije.

MEĐUNARODNI DAN SLOBODE MEDIJA, 3.5.

Međunarodni dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja od 1993. godine na temelju odluke Opće skupštine Ujedninjenih naroda. Cilj obilježavanja je kontinuirano promicanje načela slobode medija, ukazivanje na važnost zaštite medijskih sloboda i borbe protiv svih oblika utjecaja na medije kao i sjećanje na medijske djelatnike koji su izgubili život obavljajući svoj posao. Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. To pravo uključuje slobodu izražavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice. Ovaj dan služi i kao podsjetnik na mnoge medijske neslobode, zatvaranja novinara te ostale nedemokratske postupke prema medijima i medijskim djelatnicima u pojedinim dijelovima svijeta. Za sve one koji još uvijek ne razumiju što je i čemu služi novinarstvo želimo izdvojiti poruku novinara Hrvoja Zovke:” Novinarstvo nema alternativu, jer novinarstvo čuva demokraciju i informira građane. Za to se vrijedi boriti.

Tekst napisali: Mara Pršo i Luka Pustahija

PRVA SPAM PORUKA 3.5.

MEDUNARODNI DAN MATERINSKOGA JEZIKA, 21.2.

Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti. Svake godine 21. veljače podsjetimo se na važnost jezika koji zovemo materinskim. UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša proglasio dan 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti. Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli. Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije jer je u nas usađen od rođenja. Hrvatski jezik obuhvaća standardni, odnosno književni ili opći hrvatski jezik, te sve narodne govore kojima se služe Hrvati. U genetsko-lingvističkom smislu hrvatski jezik je sustav triju narječja: štokavskog, kajkavskog i čakavskog.

Sveti Valentin, 14.2.

Sveti Valentin bio je svećenik i mučenik iz 3. stoljeća. Njegov se blagdan, Valentinovo, slavi na današnji dan, 14. veljače. Bio je prvi biskup grada Terni, stotinjak kilometara od Rima, a na njegovom grobu je u 17. stoljeću izgrađena katedrala gdje se i danas čuva svečevo tijelo. Postoje priče o tome kako je Valentin bio svećenik u Rimu koji je pogubljen 269. godine odsjecanjem glave u Rimskom Carstvu kada je vladao Car Klaudije.

U 15. stoljeću ovaj se svetac počeo povezivati s blagdanom zaljubljenih, što se održalo do danas. Katolička Crkva priznaje barem tri mučenika koji se zovu Valentin. Legende kažu da je Sveti Valentin pogubljen zbog toga što je prkosio zakonu Cara Klaudija koji je odlučio kako se mladi muškarci ne smiju ženiti već trebaju služiti isključivo vojsci. Valentin je u tajnosti vjenčavao parove sve dok ga vlasti nisu pronašle i pogubile.

Prvi koji je obilježio Valentinovo kao romantični blagdan, bio je engleski pjesnik Geoffrey Chaucer. On je spomenuo Valentinovo u svojoj pjesmi ‘Parliament of Foules’ davne 1375. godine, nakon čega su se polako počele pojavljivati ljubavne čestitke. Svakako je zanimljivo da prva poznata i sačuvana čestitka za Valentinovo potječe iz 1415. godine. Nju je svojoj ženi poslao Charles, vojvoda od Orleansa, dok je bio zatočen u Londonskom tornju nakon zarobljavanja u bitci kod Agincourta.

Nije poznato na koji je način ovaj svetac povezan s ovim običajem, možda je posrijedi tek podudarnost što njegov blagdan pada u vrijeme kada se ptice u očekivanju proljeća počinju gnijezditi, u vrijeme buđenja života i ljubavi.

Kod nas su ovome svecu posvećeni mnogi oltari, osobito na području stare zagrebačke nadbiskupije, a u Batini u Baranji podignuta mu je župna crkva.

Međunarodni dan djevojčica i žena u znanosti, 11.2.

Međunarodni dan djevojčica i žena u znanosti, koji se obilježava svake godine 11. veljače, odlukom Opće skupštine UN, posvećen je promicanju jednakosti spolova u znanstvenim područjima. Ovaj dan naglašava važnost poticanja djevojčica i žena da se uključe u znanstvene discipline i ostvare svoj puni potencijal.

Kroz različite inicijative, kampanje i događaje diljem svijeta, ističe se uloga žena u znanosti te se potiče njihova prisutnost i doprinos u istraživanju. Međunarodni dan djevojčica i žena u znanosti podsjeća nas na važnost uklanjanja prepreka s kojima se žene suočavaju u znanstvenim karijerama.

Ovaj dan pruža priliku da se istaknu dostignuća žena u znanosti i inspiriraju buduće generacije djevojčica da slijede svoje strasti i snove u znanstvenom svijetu.

Kada je Pierre Curie inzistirao da se njegova Nobelova nagrada za fiziku podijeli sa njegovom suprugom Marie, svijet je počeo polako napredovati i tako dobio prvu ženu koja je osvojila Nobelovu nagradu, a to je učinila čak dvaput – prvo u fizici 1903. godine za svoj rad na radijaciji, a zatim 1911. godine u kemiji za istraživanje radioaktivnosti.

Blaženi Bronislav Markiewicz, 29.1.

Blaženi Bronislav Markiewicz bio je poljski svećenik i utemeljitelj Kongregacije sestara od Presvetog Srca Isusova.

Rođen je 13. srpnja 1842. godine, a svoj život posvetio je služenju Bogu i siromašnima. Markiewicz je radio na poboljšanju uvjeta obrazovanja i socijalne skrbi, posebno za siromašnu mladež.

Papa Ivan Pavao II. ga je proglasio blaženim 2003. godine, priznavši njegov doprinos karitativnom radu i kršćanskom odgoju.

Blaženi Bronislav Markiewicz ostaje uzor vjernicima kao zagovornik ljubavi prema bližnjemu i posvećenosti službi potrebitima.

Europski dan zaštite osobnih podataka, 28.1.

Dan zaštite podataka Vijeća Europe obilježava se kao prilika za naglašavanje važnosti privatnosti i sigurnosti podataka u digitalnom dobu. 

Odbor ministara Vijeća Europe je 26. travnja 2006. godine donio odluku da se 28. siječanj obilježava kao „Europski dan zaštite osobnih podataka“, koji ujedno predstavlja dan potpisivanja Konvencije za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka (Konvencija 108).

Inicijativa naglašava ključne principe poput transparentnosti, ograničavanja svrhe prikupljanja podataka te jačanja prava pojedinaca nad njihovim osobnim podacima. Ovaj dan potiče organizacije, države i građane da se educiraju o zaštiti privatnosti, promiču etičko postupanje s podacima te jačaju sigurnosne standarde.

Kroz kampanje i događanja, Vijeće Europe nastoji podići svijest o važnosti očuvanja povjerenja u digitalno okruženje putem odgovornog postupanja s osobnim podacima.

Sveti Franjo Saleški, 24.1.

Franjo Saleški rodio se 1567. godine u Savoji. Preminuo je 28. prosinca 1622. u Lyonu. Pripisuju mu mnoga čudesa. Njegove snažne propovijedi dirale su srca slušatelja, potičući na duboko obraćenje. Poznat je i po ozdravljenju bolesnih nakon molitve te izuzetnoj ljubavi prema siromasima. Njegova mistična iskustva i vizije dodatno su obogatila njegov duhovni život. No najveće čudo smatra se unutarnjim preobraženjem ljudi koji su došli u kontakt s njim, potičući ih na duhovni rast i dublje vjersko iskustvo. Sveti Franjo Saleški ostaje iznimna figura koja je obilježila katoličku tradiciju svojim svetim životom i čudesnim djelima. Papa Aleksandar VII. proglasio ga je blaženim 1662., a svetim 1665. godine. Crkvenim naučiteljem proglasio ga je 1877. papa Pio IX. Zaštitnik je pisaca i novinara, posebno katoličkih novinara i pisaca, katoličkih medija, gluhih osoba, ispovjednika, odgojitelja, te mnogih biskupija, učilišta, naselja, župa i crkava diljem svijeta.

”Svaki dan odvoji pola sata za molitvu, osim ako imaš puno posla – u tom slučaju odvoji jedan sat.”

I nama današnjim kršćanima ova mudra izreka i jedna od najcitiranijih misli sv. Franje Saleškoga može pomoći da shvatimo kako žurba, posao ili stalna zauzetost nisu baš izlika da se ne bismo mogli posvetiti molitvi. Ponekad u toj užurbanosti suradnju s Bogom podijelimo u autobusu, automobilu, u školi, na radnom mjestu i tih nekoliko minuta postaje nam spas da naš dan bude blagoslovljen.

Međunarodni dan obrazovanja, 24.1.

24. siječnja se širom svijeta obilježava kao Međunarodni dan obrazovanja. Proglasila ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda s ciljem isticanja važnosti obrazovanja za mir i razvoj. 

Obrazovanje mora biti prioritet u cijelome svijetu, a ne privilegija manjine, jer samo kvalitetno obrazovani ljudi mogu ne samo doprinijeti, već biti pokretači društvenih aktivnosti. Onaj tko je uključen u proces obrazovanja bilo da se radi o edukatorima ili onima koji uče, sudjeluje u kreiranju klime u okviru svoga  kruga djelovanja.

”Bez uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja i cjeloživotnih mogućnosti za sve, zemlje neće uspjeti u postizanju ravnopravnosti spolova i razbijanju kruga siromaštva koji zapostavlja ostavlja milijune djece, mladih i odraslih”, poručuje UNESCO.

Stoga je ovaj dan prilika za razmatranje postignuća u području obrazovanja, ali i za promišljanje o izazovima koji još uvijek postoje u ostvarivanju obrazovnih ciljeva diljem svijeta.

Blažena Laura del Carmen Vicuña, 22.1.

Laura del Carmen Vicuña, rođena 5. travnja 1891. u Santiago del Cile, prvo dijete José Dominga i Mercedes Pino, bila je upisana u Rimski martirologij. Njezina obitelj je prolazila kroz teške životne okolnosti zbog građanskog rata i gubitka oca 1893. Godine 1899., s majkom i sestrom, seli se u argentinsku pokrajinu Neuquén.

Nakon turbulentnog razdoblja, Laura je 1900. godine poslana u zavod vodjen od strane Kćeri Marije Pomoćnice u Junin de los Andes. Ondje je pronašla utjehu u vjeri, primivši prvu pričest u lipnju 1901. Njezina želja za duhovnim životom i predanost Isusu bili su primjetni od najranijih dana.

Unatoč teškoćama u obitelji, Laura je izrazila želju za pridruživanjem zajednici Marijinih Kćeri Pomoćnica. Njezin odnos s majkom bio je izazovan, osobito zbog prisutnosti Manuela More, čije zanimanje za Lauru je ona suosjećajno odbijala.

Laura je, unatoč zdravstvenim izazovima, dala zavjet o neporočnosti, siromaštvu i pokoravanju. Njezina želja za obraćenjem majke bila je snažna, što je izrazilo u svojim molitvama. Umrla je 22. siječnja 1904., izgovarajući riječi zahvale i sreće, a majka je nakon njezine smrti promijenila svoj život.

Laurin grob nalazi se u kapeli Marije Pomoćnice u Bahiji Blanci, Argentina. Proces proglašenja njenog blaženstva započeo je 1955., a 1988. godine papa Ivan Pavao II proglasio ju je blaženom. Laura del Carmen Vicuña ostaje najmlađa blaženica u povijesti Crkve.

Molitva blaženoj Lauri Vicuña
Blažena Lauro Vicunja, ti koja si na herojski način nasljedovala Krista, usliši našu poniznu molitvu. Izmoli milosti koje su nam potrebne i pomaži nam čistim srcem prihvaćati Očevu volju. Udijeli našim obiteljima mir i vjernost. Daj neka i u našem životu, kao u tvojemu, odsijeva postojana vjera, odvažna čistoća, te usrdna i brižna ljubav prema braći i sestrama. Amen.

Bl. Alojzije Variara

Bl. Alojzije Variara bio je salezijanski svećenik i utemeljitelj Družbe Kćeri Svetih Srdaca Isusa i Marije. Rodio se u Viarigiju (Asti) 15. siječnja 1875. Kad je u listopadu 1887. završio osnovnu školu, otac ga je odveo u don Boscov oratorij u Torinu da bi mogao nastaviti školovanje u gimnaziji. Godine 1892., nakon što je završio godinu novicijata, Alojzije polaže doživotne zavjete u dobi od 17 godina. Prelazi u salezijanski studentat u Torinu gdje studira filozofiju. Tu upoznaje mladog svećenika Andriju Beltramija. On će ga kasnije odvesti u Agui de Dios (Colombia) te nadahnuti u predočavanju ideala svetosti bolesnicima. Stigao je u Agua de Dios  1894. god., a Lazaret je brojio 2000 stanovnika od koji su 800 oboljelih od gube. God. 1895. don Unia umire, a Variara preuzima nasljeđe voditelja leprozarija (mjesto izolacije oboljelih od gube). Četiri godine kasnije, tj. 24. travnja 1898., postaje svećenikom. Bio je prvi salezijanski svećenik zaređen u Columbiji. U tim godinama utemeljio je udruženje djevojaka koje su mu bile povjerile želju za posvećenjem Gospodinu. Kod Sestara Gospinog Prikazanja rađa se udruženje Marijnih Kćeri, skupina od oko 200 djevojaka od kojih mnoge bolesne od gube. Budući da niti jedno redovničko udruženje ne bi nikad primilo djevojke čiji su roditelji gubavci ili same bolovale od gube mi sa, biskup mu na kraju nije želio dati pomoć te su ga i samog proglasili bolesnim od gube. Nastanak buduće Družbe Kćeri Svetih Srdaca Isusa i Marije izazivao je jaku zbunjenost i stvorio gomilu prepreka. Njegovo zdrastveno stanje naglo se pogoršava i umire 1. veljače 1923. daleko od svojih gubavaca. Imao je 49 godina od koji 24 živi kao svećenik. Pokopan je u Cucuti, a 1932. g. njegovi su smrtni ostaci prenešeni u kapelicu njegovih Sestara Družbe Kćeri Presvetih Srdaca u Agua de Dios, gdje i danas počiva. Danas njegova Družba broji 375 sestara rasprostranjene u 11 država Amerike, Europe i Afrike, koje se posvećuju pastirskom zdravlju.

Dan međunarodnog priznanja Republike, 15.1.

Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske obilježava se 15. siječnja, kako bi se prisjetili ključnog trenutka 1992. godine kada je većina svjetskih zemalja priznala neovisnost Hrvatske. Nakon osamostaljenja iz bivše Jugoslavije, Hrvatska je suočena s izazovima, uključujući ratni sukob koji je završen mirnom reintegracijom istočnih dijelova zemlje 1998. godine.

Dan međunarodnog priznanja ima poseban značaj jer označava diplomatki uspjeh Hrvatske u postizanju šireg međunarodnog priznanja nakon proglašenja neovisnosti 1991. godine. Ovaj datum podsjeća na napore hrvatske diplomacije i predanosti suverenosti.

Istog dana, 15. siječnja, obilježava se i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, podsjećajući na proces povratka teritorijalnog integriteta. Ovaj događaj odražava postignuća Hrvatske u ponovnom ujedinjenju teritorija putem mirnih pregovora i međunarodnog posredovanja, čime je uspostavljena trajna stabilnost u regiji.

Ova dva istovremena obilježavanja reflektiraju ključne trenutke u povijesti Hrvatske, svjedočeći o njezinoj borbi za slobodu, suverenost i teritorijalni integritet.

Veliki dan hrvatskog sporta, 11.1.

Dana 11. siječnja, Hrvatska je doživjela značajan dan u svijetu sporta, obilježen raznolikim sportskim događanjima. Nogometna reprezentacija ostvarila je uspjeh u kvalifikacijama, što je potaknulo slavlje navijača diljem zemlje. Istovremeno, hrvatski teniski igrači postigli su značajne pobjede na međunarodnim turnirima, dodatno pridonoseći sportskom uspjehu zemlje.

Osim nogometa i tenisa, drugi sportovi također su imali svoje trenutke slave. Rukomet i košarka također su privukli pozornost svojim natjecanjima. Rezultati su potaknuli ponos među građanima, ističući raznolikost sportskih talenata u Hrvatskoj.

Paralelno s natjecanjima, sportski entuzijasti organizirali su lokalne događaje kako bi potaknuli zajednicu na aktivnost i zdrav način života. Ovaj dan svakako je bio prilika za promicanje sportskog duha i važnosti tjelesne aktivnosti među građanima.

U cjelini, 11. siječnja predstavlja dan kada je Hrvatska zajedno slavila sportske uspjehe, stvarajući trenutke ponosa i radosti unutar nacije.

Svjetski dan smijeha

10. siječnja obilježava se Svjetski dan smijeha.

„Smijeh je najbolji lijek”, krilatica je s kojom je Indijac Madan Kataira 1998. utemeljio Svjetski dan smijeha.

Cilj je Svjetskog dana smijeha potaknuti ljude da se što više smiju. Kada se nekome nasmiješite 9 od 10 ljudi će vam uzvratiti osmijehom i uljepšat ćete dan bar dvoje ljudi! Osjećat ćete se bolje, rasteretiti stresa, smanjiti brige i depresiju te tako ojačati imunitet. Samo 20 sekundi intenzivnog smijeha u tijelu i mozgu proizvodi učinak jednak trominutnom vježbanju aerobika: poboljšava cirkulaciju, povećava otkucaje srca, a osim što pokreće gotovo svih stotinu mišića na licu, pokreće i rad mišića prsišta, abdomena, ramena, vratnih te mišića glave.

Zato budimo nasmijani i radosni – i bit će nam zdravija i duša i tijelo!